Službene stranice prvog hrvatskog policijskog sindikata

Sindikat Policije Hrvatske

povratak
Podijeli s prijateljima:
11.12.2020.

Odlazak u mirovinu policijskih službenika

Zaprimili smo veći broj upita članova koji bi željeli ići u mirovinu, ali sukladno čl. 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (U daljnjem tekstu: Zakon) ovise o rješenju nadležnog ministra te na taj način ne mogu ostvariti pravo na mirovinu bez „diskrecijske ocjene“ ministra.
 
Jedan dio članova, policijskih službenika koji imaju 50 i više godina života, raspituje se za odlazak u mirovinu temeljem čl. 4. Zakona, koji za sada nije bio dovoljno objašnjen niti je toliko bio u fokusu.
 
Nastavno na navedeno, dostavljamo vam pojašnjenje načina računanja radnog staža policijskog službenika:
  • Ukoliko je policijski službenik ostvario radni staž prije stjecanja statusa policijskog službenika, isti se računa kao radni staž i mirovinski staž u jednakom trajanju kao što je trajao i taj rad. 
  • Ukoliko je policijski službenik za vrijeme Domovinskog  rata obavljao poslove policijskog službenika ili je obavljao poslove ovlaštene službene osobe (sada policijskog službenika), tada se vrijeme koje je proveo na tim poslovima računa kao radni staž u jednostrukom trajanju, a kao mirovinski staž u dvostrukom trajanju, neovisno o tome koliko mu je tom razdoblju bilo propisano uvećanje radnog staža (tzv. beneficirani radni staž). Drugim riječima, ukoliko je policijski službenik kao sudionik Domovinskog rata radio na poslovima ovlaštene službene osobe od npr. 1990. – 1995. godine, tada mu se staž računa na način da je ostvario 5 godina radnog staža i 10 godina mirovinskog osiguranja tj. staža. Nakon završetka Domovinskog rata, radni staž se računa na način da se zbrajaju dani, mjeseci i godine stvarno ostvarenog rada na poslovima policijskog službenika, a mirovinski staž se računa zbrajanjem tog radnog staža s beneficijama. Npr. policijski službenik koji je nakon Domovinskog  rata ostvario 21 godinu rada na poslovima policijskog službenika, za koje je propisano uvećanje mirovinskog staža za 4 mjeseca, ostvario je pored 21 godine radnog staža i 7 godina dodatnog mirovinskog staža.
Radi ostvarivanja uvjeta iz Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba promatraju se navedena dva izračuna u pogledu ostvarenog radnog staža (tzv. efektivni rad) i mirovinskog staža koji se sastoji od efektivnog radnog staža uvećanog za beneficirani radni staž i ratni staž.
 
U pogledu ostvarivanja prava po posebnom propisu navedene vrijednosti se mijenjaju pod sljedećim uvjetima:
 
1. čl. 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba
Za aktivne policijske službenike, pod uvjetom da imaju najmanje 10 godina provedenih na poslovima na kojima se staž računa u uvećanom trajanju, najmanje 15 godina stvarno odrađenog rada (radni staž) i najmanje 30 godina ukupnog mirovinskog staža (efektivni staž + radni staž + beneficirani radni staž), bez obzira na godine starosti. U tom slučaju je moguća primjena čl. 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (U daljem tekstu: Zakon) tj. odlazak u punu starosnu mirovinu temeljem odluke ministra zbog potreba službe (na navedeni način u mirovinu odlazi većina policijskih službenika.
 
2. čl. 6. a Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba
 
Prema ovom članku u mirovinu mogu otići policijski službenici temeljem rješenja ministra s 20 godina mirovinskog staža (ne uračunavaju se beneficije) zbog nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na godine starosti. 
 
3. čl. 4. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba
 
Također, policijski službenici mogu ostvariti pravo na odlazak u mirovinu i po čl. 4. Zakona, pri čemu se u obzir za odlazak u mirovinu uzimaju opći uvjeti godina starosti osiguranika iz općeg propisa (Zakona o mirovinskom osiguranju), a to je trenutno:
 
  • 65 godina starosti za odlazak u punu starosnu mirovinu (15 godina mirovinskog staža)
  • 60 godina starosti za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu (35 godina mirovinskog staža)
Kod policijskih službenika se pritom navedena granica starosti (60 godina starosti za prijevremenu, 65 za punu starosnu mirovinu) umanjuje na sljedeći način:
 
  • Policijski službenik za svake 3 godine provedene na poslovima za koje se staž računa u uvećanom trajanju od 6 mjeseci godišnje (beneficirani radni staž od 6 mjeseci, npr. ronioci), za svake 3 godine provedene na tim poslovima godine starosti potrebne za odlazak u mirovinu po općim uvjetima (60 godina starosti za prijevremenu, 65 za punu starosnu mirovinu) umanjuju se za 1 godinu.
  • Za policijske službenike koji rade na poslovima za koje se mirovinski staž računa u uvećanom trajanju od 4 mjeseca godišnje (beneficirani radni staž od 4 mjeseca), starosna granica (60 godina starosti za prijevremenu, 65 za punu starosnu mirovinu) umanjuje se za 1 godinu za svake 4 godine provedene na tim poslovima.
  • Treća kategorija su osobe koje po posebnom zakonu rade na poslovima na kojima se mirovinski staž računa u uvećanom trajanju od 3 mjeseca (u MUP-u takvih nema). Njima se potrebne godine za odlazak u mirovinu po općim uvjetima (60 godina starosti za prijevremenu, 65 za punu starosnu mirovinu) umanjuju za svakih 5 godina provedenih na tim poslovima za godinu dana. Drugim riječima, npr. roniocu koji je proveo 27 godina na poslovima na kojima je staž uvećan za 6 mjeseci, starosna dob za odlazak u mirovinu po čl. 4. Zakona umanjuje se za 27/3= 7 godina, tj. u punu starosnu mirovinu može otići sa 58 godina, a u prijevremenu sa 53 godine starosti. S druge strane, policijski službenik koji je npr. proveo 28 godina na poslovima na kojima se staž računa u uvećanom trajanju od 4 mjeseca godišnje, uvjeti za odlazak u mirovinu po čl. 4. Zakona umanjuju se za 28/4=7 godina tj. po čl. 4. Zakona mogu otići u punu starosnu mirovinu sa 58 godina, a u prijevremenu sa 53 godine starosti (navedeni su primjeri radi lakšeg prikaza izračuna). 
Napominjemo da je sukladno čl. 6. Zakona, s obzirom da isti propisuje potrebe službe, odluka o odobrenju ili upućivanju u mirovinu isključivo na poslodavcu tj. ovisi o odluci ministra koji može uvažiti zamolbu ili zahtjev za mirovinu, ali zbog potreba službe i ne mora. Dok po čl. 4. Zakona, ukoliko su ostvareni uvjeti i podnesen je zahtjev za odlazak u mirovinu, isti ne može biti odbijen. 
 
Na kraju naglašavamo da postoji po nama sporno mišljenje pravne službe Ministarstva unutarnjih poslova, a u svezi primjene odredbe ČL. 21. Zakona o policiji o otpremninama policijskih službenika, po kojem Ministarstvo, tj. Uprava za ljudske potencijale smatra da se navedena odredba ukoliko se policijskog službenika umirovljuje po odluci Ministarstva, npr. po čl. 6. Zakona, dok se kod redovitog odlaska u mirovinu po sili zakona (65 godina starosti) ili kod zahtjeva za odlazak u mirovinu po čl. 4. Zakona, a koji se ne može odbiti, ista ne primjenjuje. 
 
Navedeno stajalište smatramo pogrešnim tim više što se u čl. 6. Zakona odlazi isključivo u starosnu mirovinu, a odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu je moguć po čl. 4. Zakona. 
 
Naime, sukladno Zakonu o policiji policijskom službeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje državna služba radi stjecanja prava na starosnu mirovinu (uključujući i čl. 6.) pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 10 puta, dok policijskom službeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje državna služba radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 6 puta.
 
Odredbe Zakona o policiji predviđaju otpremnine za odlazak u punu starosnu mirovinu u visini od 10 prosječnih plaća, a za prijevremene u visini od 6 prosječnih plaća, stoga smatramo da se i prilikom odlaska po čl. 4. Zakona u punu starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu mora primijeniti i navedena odredba iz Zakona o policiji.
 
Više informacija možete vidjeti i u našem dopisu Ur. broj 349/18. od 6. lipnja 2018. godine, u kojem se nalazi i pročišćeni tekst Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Navedeni dopis u cijelosti možete pročitati u nastavku.
 

Dokumenti