Službene stranice prvog hrvatskog policijskog sindikata

PU VIROVITIČKO-PODRAVSKA

povratak
Podijeli s prijateljima:
19.01.2023.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Poštovani kolege i članovi, 
 
od 1. siječnja 2023. godine na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o radu, a time i nove zakonske odredbe koje će omogućiti ugovaranje dodatnih prava za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru, a do razine dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine tih sindikata (čl. 192. Zakona o radu). Zahvaljujući tome trenutna prosječna članarina sindikata potpisnika Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike omogućiti će njihovim članovima da, ako se navedena odredba ugradi iza 1. siječnja 2023. godine, dobiju do cca. 245,00 € dodatnih prava, a to će ostvarivati samo članovi sindikata koji su pregovarali o Kolektivnom ugovoru, tj. reprezentativnih sindikata, sve do prestanka važenja trenutnog Kolektivnog ugovora.
 
Smatramo kako će se, osobito u državnim i javnim službama, navedena odredba uskoro ugraditi iz dva razloga. Prvi je Direktiva EU o jačanju sindikata i povećanju pokrivenosti kolektivnim ugovorima, a drugi razlog je taj što Vlada Republike Hrvatske svojom politikom jačanja socijalnog partnerstva, uz dvije najveće sindikalne središnjice, predložila i podržala prijedlog navedene zakonske odredbe.
 
Namjera poslodavca je vidljiva već iz odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama koji je Vlada RH u svibnju 2022. godine potpisala sa sindikatima javnih službi, a koji propisuje kako: „Nakon što na snagu stupe zakonske odredbe koje predstavljaju temelj i dopuštaju razlikovanje člana i nečlana sindikata pri primjeni prava iz kolektivnih ugovora, ugovorne strane će, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu takvih zakonskih odredaba, započeti s pregovorima o izmjenama i dopunama ovoga Ugovora o mogućnosti da se pojedina materijalna i/ili nematerijalna prava ugovore samo za članove sindikata, odnosno da se ista za članove sindikata ugovore u većem iznosu, odnosno većoj razini nego za nečlanove sindikata.“.
 
Izmjene i dopune Zakona o radu u Hrvatskom saboru donesene su 16. prosinca 2022. godine, u Narodnim novinama objavljene su 20. prosinca 2022. godine, a primjena kreće od 1. siječnja 2023. godine. Slijedom navedenog Sindikat policije Hrvatske je zatražio da se pregovori o dodatnim pravima otvore u roku od 90 dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o radu. Ukoliko se pregovori uspješno završe, nadamo se i vjerujemo da ćemo za naše članove uspjeti dogovoriti dodatna prava, poput uvećane božićnice, regresa i dr. 
 
Usporedo s ovim izmjenama zakona, 19. prosinca 2022. godine osnovan je novi sindikat za državne službenike te sada slijedi registriranje pred Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Novoosnovani sindikat predstavljen je kao „oporba“ ranije spomenutim odredbama čl. 192. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kao i odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, kojima je uređeno sindikalno djelovanje na način da oko kolektivnog ugovora pregovaraju reprezentativni sindikati, koji s poslodavcem i pregovaraju o međusobnim odnosima, pravima i obvezama koji se primjenjuju isključivo na te sindikate, a što je u skladu s našim pravnim sustavom. 
 
Neki novi sindikat ili sindikati koji nisu bili reprezentativni na prošlom prebrojavanju će, ako steknu dovoljan broj članova za reprezentativnost, moći pregovarati o sljedećem kolektivnom ugovoru i npr. ugovarati takve pogodnosti za članove, kao i posebna prava i obveze sindikata i sindikalnih povjerenika. Međutim, naglašavamo da, ukoliko bi ispunili uvjete za reprezentativnost, za navedeno moraju pričekati da istekne aktualni Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike koji vrijedi do svibnja 2026. godine
 
Novi, tzv. volonterski sindikati (jer ovo nije jedini primjer) nove članove pokušavaju privući niskom članarinom za koju je već sada jasno da je neodrživa, dok istovremeno njihovi čelnici to rade sa sigurne pozicije, ne gaseći sindikate u kojima sada djeluju. Naime, udruživanjem u navedene sindikate praktički se povećava članarina sindikata koji nisu reprezentativni. Stoga će svako pristupanje novom sindikatu predstavljati dodatni trošak, tj. povećanje članarina navedenih sindikata za 1,00 €, ukoliko bi članovi udruženih sindikata prihvatili članstvo u novom sindikatu. 
 
S druge strane, ukoliko bi navedeni sindikati ikada postali reprezentativni, ponavljamo da visina njihove članarine nije dovoljna za obavljanje osnovnih sindikalnih poslova i funkcija, poput pružanja pravne pomoći, davanja materijalnih pomoći, kolektivnog pregovaranja i ostalog. Sama činjenica da se s niskom članarinom pokušava privući veliki broj zaposlenika, ide na štetu tih istih zaposlenika i sindikalizma, jer bi takvi sindikati bili nefunkcionalni. 
 
Naglašavamo kako se dodatna prava sukladno zakonskim odredbama mogu ugovoriti najviše do dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. To znači da, npr. ako samo neki novi sindikat postane reprezentativan, kojem iznos članarine iznosi 1,00 €, sami mogu ugovoriti dodatna prava u iznosu od 24,00 € (12*2).
 
Ako se zadržimo na dva trenutno reprezentativna sindikata i hipotetski uzmemo npr. da je prosječna članarina SPH 132,00 €, a NSD-a 113,00 € godišnje, znači da je prosjek ta dva sindikata 122,50 €, moći će se ugovoriti dodatna prava za njihove članove u iznosu od 245,00 € (122,50*2). 
 
U slučaju kada bi trenutni potpisnici kolektivnog ugovora i dalje bili reprezentativni, a kao reprezentativni bi im se pridružio i neki novi sindikat, mogućnost ugovaranja dodatnih prava između ta tri sindikata smanjila bi se sa navedenih 245,00 € na 171,34 € (132,00+113,00+12/3=85,67*2= 171,34 €).
 
Drugim riječima, s ovakvim „dumpingom“ iznosa sindikalne članarine dodatno bi se smanjila mogućnost ugovaranja prava članova.  
 
Zaključujemo da, ukoliko bi članstvo u novoosnovanom sindikatu i poraslo na način da bi mogli pristupiti narednim kolektivnim pregovorima, to će moći učiniti tek nakon završetka primjene važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Obzirom na koncept i zamisao o načinu ubiranja članarine novih sindikata, ukoliko bi pod ovakvim uvjetima pristupili pregovorima, izravno bi smanjili mogućnost ugovaranja dodatnih prava za jednu trećinu.

Dokumenti